Početna stranica Portala pravosuđa BiH


Kantonalno tužilaštvo
Srednjebosanskog kantona

FAQ

15.09.2010.

Koje su opće nadležnosti Kantonalnog tužilaštva Srednjobosanskog kantona?

Kantonalno tužilaštvo Srednjobosanskog kantona provodi istragu i progoni osobe za koje sumnja da su počinioci krivičnih djela , te obavlja i druge radnje utvrđene zakonom.

 

 

Kako je definirana unutrašnja organizacija Kantonalnog tužilaštva Srednjobosanskog kantona?

Unutrašnja organizacija Kantonalnog tužilaštva Srednjobosanskog kantona utvrđena je Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji  koju sačinjavaju Glavni kantonalni tužilac, Kolegij, tužilački odjeli I uprava tužilaštva.

 

 

Gdje je sjedište Kantonalnog tužilaštva Srednjobosanskog kantona?

Sjedište Kantonalnog tužilaštva Srednjobosanskog kantona je u Travniku.

 

 

Koja su prava i dužnosti  tužioca?

Osnovno pravo i dužnost tužioca je otkrivanje i gonjenje počinioca krivičnih djela  koja su u nadležnosti suda, zatim provođenje istrage u skladu sa zakonom, podizanje i zastupanje optužnice  pred sudom te obavlja  i druge poslove  određene zakonom.

 

 

Kako se financira Kantonalno tužilaštvo Srednjobosanskog kantona?

Kantonalno tužilaštvo Srednjobosanskog kantona  ima svoj budžet koji je sastavni dio budžeta  Srednjobosanskog Kantona/Kantona Središnje Bosne.

 

Ko može prijaviti krivično djelo?

 

Službene i odgovorne osobe u svim organima vlasti u Federaciji, javnim poduzećima i ustanovama  i drugim pravnim licima , dužne su da prijave krivična djela o kojima su obaviještene ili za koja saznaju na drugi način, koje zatim  u takvim okolnostima  trebaju poduzeti  sve mjere  da bi se sačuvali tragovi krivičnog djela te o istim obavijestiti ovlaštenu službenu osobu ili Tužilaštvo bez odlaganja.

Takođe, svaki građanin ima pravo prijaviti izvršenje krivičnog djela  i svatko je dužan prijaviti učinjenje krivičnog djela kada neprijavljivanje krivičnog djela predstavlja krivično djelo .

 

 

Šta su troškovi krivičnog postupka?

 

Troškovi krivičnog postupka su izdaci učinjeni povodom krivičnog postupka od njegovog pokretanja do njegovog završetka.

 

Kada tužilac donosi Naredbu o provođenju istrage?

Nadležni tužilac donosi naredbu o provođenju istrage kada postoji dovoljno dokaza za osnov sumnje  da je određena osoba počinila krivično djelo , u kojoj je jasno naglašeno tko su osumnjičeni  i za koja su krivična djela osumnjičeni u istrazi.

 

Šta predstavlja Naredba da se istraga neće provoditi?

Naredba da se istraga neće provoditi predstavlja tužilačku odluku koja se donosi kada tužilac na temelju prikupljenih činjenica i dokaza iz prijave i pratećih spisa , utvrdi da ne postoji dovoljan osnov sumnje da je određena osoba počinilia krivično djelo  ili da prijavljeno djelo nije krivično djelo i  sl.

 

Šta predstavlja Naredba o obustavi istrage?

Ova tužilačka odluka donosi se nakon što je tužilac donio Naredbu o provođenju istrage , a  ista se donosi iz razloga  kada iz prikupljenih dokaza  proizilazi da djelo koje je osumnjičeni počinio, nije  krivično djelo ili kada nema dovoljno dokaza  da je osumnjičeni počinio krivično djelo i sl.

 

 

Kada se od strane tužioca podiže optužnica?

Kada je u toku istrage prikupljeno dovoljno dokaza da je osumnjičeni počinio krivično djelo  za koje se sumnjiči, tužilac tada podiže  optužnicu  koja se upučuje nadležnom sudu na dalje postupanje. Nakon što istu optužnicu zaprimi, Sud je dužan u zakonskom roku od 8 dana , računajući od dana prijema optužnice, potvrditi ili odbiti sve ili pojedinačne tačke optužnice.

 

Koja prava ima osumnjičeni prilikom ispitivanja?             

Prilikom ispitivanja od strane tužioca ili ovlaštene službene osobe , osumnjičena osoba ima pravo zatražiti prisustvo advokata . Također, nije dužan iznijeti svoju odbranu, niti odgovarati na postavljena pitanja ili se u potpunosti braniti šutnjom.

 

 

Kada osumnjičeni, odnosno optuženi mora imati branitelja?

Osumnjičeni mora imati branitelja već prilikom prvog ispitivanja ako je nijem ili gluh, ili ako je osumnjičen za krivično djelo za koje se može izreći kazna dugotrajnog zatvora. Također,  osumnjičeni odnosno optuženi mora imati branitelja odmah nakon što mu je određen  pritvor i u slučajevima kada sud utvrdi da je to zbog složenosti predmeta ili mentalnog  stanja osumnjičenog odnosno optuženog u interesu pravde.

 

Kada su u pitanju krivična djela  za koje se može izreći deset godina zatvora ili teža kazna, nakon podizanja optužnice ,  optuženi mora imati branitelja u vrijeme dostavljanja optužnice.

 

Ko ima status osumnjičene osobe u krivičnom postupku?

 

„Osumnjičeni“ je osoba za koju postoji  osnovana sumnja da je počinila krivično djelo.

 

 

Ko ima status optužene osobe u krivičnom postupku?

“Optuženi”  je osoba protiv koje je jedna ili više tačaka u optužnici potvrđena.

 

 

Ko ima status osuđene osobe u krivičnom postupku?

 

„Osuđeni“ je osoba za koju je pravomoćnom odlukom utvrđeno da je krivično odgovorna za određeno krivično djelo.

 

 

 

Ko ima status oštećene osobe u krivičnom postupku?

 

„Oštećeni“ je osoba kojoj je osobno ili imovinsko pravo krivičnim djelom povrijeđeno ili ugroženo.

 

Osobe koje ne mogu biti saslušane kao svjedoci?

 

(1) Ne može se saslušati kao svjedok:

a)      osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja državne, vojne ili službene tajne dok je nadležni organ ne oslobodi te dužnosti

b)      branitelj osumnjičenog, odnosno optuženog u pogledu činjenica koje su mu postale poznate u svojstvu branitelja

c)       osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja profesionalne tajne (vjerski službenik, osdnosno ispovjednik, novinar u svrhu zaštite izvora informacija, advokat, bilježnik, liječnik, babica I dr.) osim ako je oslobođene te dužnosti posebnim propisom ili izjavom osobe u čiju je korist ustanovljeno čuvanje tajne

d)      maloljetna osoba koja, s obzirom na uzrast I duševnu razvijenost nije sposobna shvatiti značaj prava da ne mora svjedočiti

(2)Ako je kao svjedok saslušana osoba koja može odbiti svjedočenje, a nije na to upozorena ili se nije izričito odrekla tog prava  ili to upozorenje I odricanje nije uneseno u zapisnik, na takvom iskazu se ne može zasnivati sudska odluka.

 

 

Osobe koje mogu odbiti svjedočenje

 

(1) Svjedočenje mogu odbiti :

a)       bračni, odnosno vanbračni drug osumnjičenog, odnosno optuženog

b)       roditelj ili dijete,usvojitelj ili usvojenik osumnjičenog odnosno optuženog

(2) Organ koji vodi postupak dužan je da osobe iz  stava 1. ovog člana, prije njihovog saslušanja ili čim  sazna za njihov odnos prema osumnjičenim, odnosno optuženim upozori da mogu odbiti svjedočenje. Upozorenje I odgovor se unose u zapisnik.

(3) Osoba koja može odbiti svjedočenje prema jednom od osumnjičenih, odnosno optuženih može odbiti svjedočenje I prema ostalim osumnjičenim odnosno optuženim ako se njen iskaz prema prirodi stvari ne može ograničiti samo na ostale osumnjičene, odnosno optužene.

(4) Ako je kao svjedok saslušana osoba koja može odbiti svjedočenje ili je saslušana osoba koja nije upozorena da može odbiti svjedočenje ili to upozorenje nije uneseno u zapisnik, na takvom iskazu se ne može zasnivati sudska odluka

 

Kad osumnjičeni odnosno optuženi može imati branioca

(1) Osumnjičeni, odnosno optuženi može imati branioca u toku cijelog postupka.

(2) Za branioca se može uzeti advokat pod uvjetima koji su propisani Zakonom o advokaturi Federacije Bosne I Hercegovine, pravni zastupnici kantonalnih, kao I federalnih institucija (zavoda/kancelarija za pravnu pomoć) koji imaju položen pravosudni ispit I najmanje tri godine radnog iskustva na pravnim poslovima.

(3) Ukoliko osumnjičeni, odnosno optuženi sam ne uzme branioca, osumnjičenom, odnosno optuženom, osim ako se on tome izričito ne protivi, mogu branioca uzeti njegov zakonski zastupnik, bračni, odnosno vanbračni drug, krvni srodnik u pravoj liniji do bilo kog stepena, usvojilac, usvojenik, brat, sestra ili hranilac.

(4) Branilac mora predati punomoć za zastupanje prilikom preduzimanja prve radnje u postupku.

Kad osumnjičeni odnosno optuženi mora imati branioca

 (1) Osumnjičeni mora imati branioca već prilikom prvog ispitivanja ako je nijem ili gluh ili ako je osumnjičen za krivično djelo za koje se može izreći kazna dugotrajnog zatvora.

(2) Osumnjičeni, odnosno optuženi mora imati branioca  prilikom izjašnjenja o prijedlogu za određivanje pritvora.

(3) Nakon podizanja optužnice za krivičnom djelo za koje se može izreći kazna deset godina zatvora ili teža kazna, optuženi mora imati branioca u vrijeme dostavljanja optužnice.

(4) Ako osumnjičeni, odnosno optuženi u slučajevima obavezne odbrane ne uzme sam branioca ili branioca ne angažuju lica iz člana 53. stav 3. ovog zakona, branioca će mu postaviti sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje, sudija, odnosno predjednik vijeća. U ovom slučaju, osumnjičeni, odnosno optuženi ima pravo na branioca do pravosnažnosti presude, a ako je izrečena kazna dugotrajnog zatvora i u postupak po pravnom lijeku.

(5) Branilac će biti postavljen osumnjičenom, odnosno optuženom ako sud utvrdi da je to zbog složenosti predmeta ili mentalnog zdravlja osumnjičenog, odnosno optuženog ili drugih okolnosti u interesu pravde.

(6) U slučaju postavljanja branioca, osumnjičeni, odnosno optuženi će se prvo pozvati da sam izabere branioca sa predočene liste. Ukoliko osumnjičeni, odnosno optuženi sam ne izabere branioca sa predočene liste, branioca će postaviti sud.

Postavljanje branioca zbog slabog imovnog stanja

(1) Kad ne postoje uvjeti za obaveznu odbranu, a postupak se vodi za krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža kazna ili kada to zahtjevaju interesi pravičnosti bez obzira na propisanu kaznu,osumnjičenom, odnosno optuženom će se, na njegov zahtjev, postaviti branilac, ako prema svom imovnom stanju nemože snositi troškove odbrane.

(2) Zahtjev za postavljanje branioca po stavu 1. ovog člana može se podnijeti u toku cijelog krivičnog postupka.Branioca postavlja sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje, sudija odnosno predsjednik vijeća, nakon što je osumnjičenom, odnosno optuženom prvo pružena prilika da sa predočene liste izabere branioca.

(3) Zahtjev za postavljanje branioca zbog slabog imovnog stanja evidentira se u spisu. Sud će na osnovu utvrđenog imovnog stanja osumnjičenog odnosno optuženog donijeti odluku o zahtjevu bez odlaganja.

 

 

 

 

 

 


Vijest je izvorno napisana na jeziku: Bosanskom

Povratak na vrh

Prateće fotografije

FAQ