FAQ

19.11.2020.

Koje su opće nadležnosti Kantonalnog tužilaštva Srednjobosanskog kantona?

Kantonalno tužilaštvo Srednjobosanskog kantona provodi istragu i progoni osobe za koje sumnja da su počinioci krivičnih djela , te obavlja i druge radnje utvrđene zakonom.

Kako je definirana unutrašnja organizacija Kantonalnog tužilaštva Srednjobosanskog kantona?

Unutrašnja organizacija Kantonalnog tužilaštva Srednjobosanskog kantona utvrđena je Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji koju sačinjavaju Glavni kantonalni tužilac, Kolegij, tužilački odjeli I uprava tužilaštva.

Gdje je sjedište Kantonalnog tužilaštva Srednjobosanskog kantona?

Sjedište Kantonalnog tužilaštva Srednjobosanskog kantona je u Travniku.

Koja su prava i dužnosti tužioca?

Osnovno pravo i dužnost tužioca je otkrivanje i gonjenje počinioca krivičnih djela koja su u nadležnosti suda, zatim provođenje istrage u skladu sa zakonom, podizanje i zastupanje optužnice pred sudom te obavlja i druge poslove određene zakonom.

Kako se financira Kantonalno tužilaštvo Srednjobosanskog kantona?

Kantonalno tužilaštvo Srednjobosanskog kantona ima svoj budžet koji je sastavni dio budžeta Srednjobosanskog Kantona/Kantona Središnje Bosne.

Ko može prijaviti krivično djelo?

Službene i odgovorne osobe u svim organima vlasti u Federaciji, javnim poduzećima i ustanovama i drugim pravnim licima , dužne su da prijave krivična djela o kojima su obaviještene ili za koja saznaju na drugi način, koje zatim u takvim okolnostima trebaju poduzeti sve mjere da bi se sačuvali tragovi krivičnog djela te o istim obavijestiti ovlaštenu službenu osobu ili Tužilaštvo bez odlaganja.

Takođe, svaki građanin ima pravo prijaviti izvršenje krivičnog djela i svatko je dužan prijaviti učinjenje krivičnog djela kada neprijavljivanje krivičnog djela predstavlja krivično djelo .

Šta su troškovi krivičnog postupka?

Troškovi krivičnog postupka su izdaci učinjeni povodom krivičnog postupka od njegovog pokretanja do njegovog završetka.

Kada tužilac donosi Naredbu o provođenju istrage?

Nadležni tužilac donosi naredbu o provođenju istrage kada postoji dovoljno dokaza za osnov sumnje da je određena osoba počinila krivično djelo , u kojoj je jasno naglašeno tko su osumnjičeni i za koja su krivična djela osumnjičeni u istrazi.

Šta predstavlja Naredba da se istraga neće provoditi?

Naredba da se istraga neće provoditi predstavlja tužilačku odluku koja se donosi kada tužilac na temelju prikupljenih činjenica i dokaza iz prijave i pratećih spisa , utvrdi da ne postoji dovoljan osnov sumnje da je određena osoba počinilia krivično djelo ili da prijavljeno djelo nije krivično djelo i sl.

Šta predstavlja Naredba o obustavi istrage?

Ova tužilačka odluka donosi se nakon što je tužilac donio Naredbu o provođenju istrage , a ista se donosi iz razloga kada iz prikupljenih dokaza proizilazi da djelo koje je osumnjičeni počinio, nije krivično djelo ili kada nema dovoljno dokaza da je osumnjičeni počinio krivično djelo i sl.

Kada se od strane tužioca podiže optužnica?

Kada je u toku istrage prikupljeno dovoljno dokaza da je osumnjičeni počinio krivično djelo za koje se sumnjiči, tužilac tada podiže optužnicu koja se upučuje nadležnom sudu na dalje postupanje. Nakon što istu optužnicu zaprimi, Sud je dužan u zakonskom roku od 8 dana , računajući od dana prijema optužnice, potvrditi ili odbiti sve ili pojedinačne tačke optužnice.

Koja prava ima osumnjičeni prilikom ispitivanja?

Prilikom ispitivanja od strane tužioca ili ovlaštene službene osobe , osumnjičena osoba ima pravo zatražiti prisustvo advokata . Također, nije dužan iznijeti svoju odbranu, niti odgovarati na postavljena pitanja ili se u potpunosti braniti šutnjom.

Kada osumnjičeni, odnosno optuženi mora imati branitelja?

Osumnjičeni mora imati branitelja već prilikom prvog ispitivanja ako je nijem ili gluh, ili ako je osumnjičen za krivično djelo za koje se može izreći kazna dugotrajnog zatvora. Također, osumnjičeni odnosno optuženi mora imati branitelja odmah nakon što mu je određen pritvor i u slučajevima kada sud utvrdi da je to zbog složenosti predmeta ili mentalnog stanja osumnjičenog odnosno optuženog u interesu pravde.

Kada su u pitanju krivična djela za koje se može izreći deset godina zatvora ili teža kazna, nakon podizanja optužnice , optuženi mora imati branitelja u vrijeme dostavljanja optužnice.

Ko ima status osumnjičene osobe u krivičnom postupku?

„Osumnjičeni“ je osoba za koju postoji osnovana sumnja da je počinila krivično djelo.

Ko ima status optužene osobe u krivičnom postupku?

“Optuženi” je osoba protiv koje je jedna ili više tačaka u optužnici potvrđena.

Ko ima status osuđene osobe u krivičnom postupku?

„Osuđeni“ je osoba za koju je pravomoćnom odlukom utvrđeno da je krivično odgovorna za određeno krivično djelo.

Ko ima status oštećene osobe u krivičnom postupku?

„Oštećeni“ je osoba kojoj je osobno ili imovinsko pravo krivičnim djelom povrijeđeno ili ugroženo.

Osobe koje ne mogu biti saslušane kao svjedoci?

(1) Ne može se saslušati kao svjedok:

a) osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja državne, vojne ili službene tajne dok je nadležni organ ne oslobodi te dužnosti

b) branitelj osumnjičenog, odnosno optuženog u pogledu činjenica koje su mu postale poznate u svojstvu branitelja

c) osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja profesionalne tajne (vjerski službenik, osdnosno ispovjednik, novinar u svrhu zaštite izvora informacija, advokat, bilježnik, liječnik, babica I dr.) osim ako je oslobođene te dužnosti posebnim propisom ili izjavom osobe u čiju je korist ustanovljeno čuvanje tajne

d) maloljetna osoba koja, s obzirom na uzrast I duševnu razvijenost nije sposobna shvatiti značaj prava da ne mora svjedočiti

(2)Ako je kao svjedok saslušana osoba koja može odbiti svjedočenje, a nije na to upozorena ili se nije izričito odrekla tog prava ili to upozorenje I odricanje nije uneseno u zapisnik, na takvom iskazu se ne može zasnivati sudska odluka.

Osobe koje mogu odbiti svjedočenje

(1) Svjedočenje mogu odbiti :

a) bračni, odnosno vanbračni drug osumnjičenog, odnosno optuženog

b) roditelj ili dijete,usvojitelj ili usvojenik osumnjičenog odnosno optuženog

(2) Organ koji vodi postupak dužan je da osobe iz stava 1. ovog člana, prije njihovog saslušanja ili čim sazna za njihov odnos prema osumnjičenim, odnosno optuženim upozori da mogu odbiti svjedočenje. Upozorenje I odgovor se unose u zapisnik.

(3) Osoba koja može odbiti svjedočenje prema jednom od osumnjičenih, odnosno optuženih može odbiti svjedočenje I prema ostalim osumnjičenim odnosno optuženim ako se njen iskaz prema prirodi stvari ne može ograničiti samo na ostale osumnjičene, odnosno optužene.

(4) Ako je kao svjedok saslušana osoba koja može odbiti svjedočenje ili je saslušana osoba koja nije upozorena da može odbiti svjedočenje ili to upozorenje nije uneseno u zapisnik, na takvom iskazu se ne može zasnivati sudska odluka

Kad osumnjičeni odnosno optuženi može imati branioca

(1) Osumnjičeni, odnosno optuženi može imati branioca u toku cijelog postupka.

(2) Za branioca se može uzeti advokat pod uvjetima koji su propisani Zakonom o advokaturi Federacije Bosne I Hercegovine, pravni zastupnici kantonalnih, kao I federalnih institucija (zavoda/kancelarija za pravnu pomoć) koji imaju položen pravosudni ispit I najmanje tri godine radnog iskustva na pravnim poslovima.

(3) Ukoliko osumnjičeni, odnosno optuženi sam ne uzme branioca, osumnjičenom, odnosno optuženom, osim ako se on tome izričito ne protivi, mogu branioca uzeti njegov zakonski zastupnik, bračni, odnosno vanbračni drug, krvni srodnik u pravoj liniji do bilo kog stepena, usvojilac, usvojenik, brat, sestra ili hranilac.

(4) Branilac mora predati punomoć za zastupanje prilikom preduzimanja prve radnje u postupku.

Kad osumnjičeni odnosno optuženi mora imati branioca

(1) Osumnjičeni mora imati branioca već prilikom prvog ispitivanja ako je nijem ili gluh ili ako je osumnjičen za krivično djelo za koje se može izreći kazna dugotrajnog zatvora.

(2) Osumnjičeni, odnosno optuženi mora imati branioca prilikom izjašnjenja o prijedlogu za određivanje pritvora.

(3) Nakon podizanja optužnice za krivičnom djelo za koje se može izreći kazna deset godina zatvora ili teža kazna, optuženi mora imati branioca u vrijeme dostavljanja optužnice.

(4) Ako osumnjičeni, odnosno optuženi u slučajevima obavezne odbrane ne uzme sam branioca ili branioca ne angažuju lica iz člana 53. stav 3. ovog zakona, branioca će mu postaviti sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje, sudija, odnosno predjednik vijeća. U ovom slučaju, osumnjičeni, odnosno optuženi ima pravo na branioca do pravosnažnosti presude, a ako je izrečena kazna dugotrajnog zatvora i u postupak po pravnom lijeku.

(5) Branilac će biti postavljen osumnjičenom, odnosno optuženom ako sud utvrdi da je to zbog složenosti predmeta ili mentalnog zdravlja osumnjičenog, odnosno optuženog ili drugih okolnosti u interesu pravde.

(6) U slučaju postavljanja branioca, osumnjičeni, odnosno optuženi će se prvo pozvati da sam izabere branioca sa predočene liste. Ukoliko osumnjičeni, odnosno optuženi sam ne izabere branioca sa predočene liste, branioca će postaviti sud.

Postavljanje branioca zbog slabog imovnog stanja

(1) Kad ne postoje uvjeti za obaveznu odbranu, a postupak se vodi za krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža kazna ili kada to zahtjevaju interesi pravičnosti bez obzira na propisanu kaznu,osumnjičenom, odnosno optuženom će se, na njegov zahtjev, postaviti branilac, ako prema svom imovnom stanju nemože snositi troškove odbrane.

(2) Zahtjev za postavljanje branioca po stavu 1. ovog člana može se podnijeti u toku cijelog krivičnog postupka.Branioca postavlja sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje, sudija odnosno predsjednik vijeća, nakon što je osumnjičenom, odnosno optuženom prvo pružena prilika da sa predočene liste izabere branioca.

(3) Zahtjev za postavljanje branioca zbog slabog imovnog stanja evidentira se u spisu. Sud će na osnovu utvrđenog imovnog stanja osumnjičenog odnosno optuženog donijeti odluku o zahtjevu bez odlaganja.

Kada podnijeti izvještaj o počinjenom krivičnom djelu?

Svaki građanin ima pravo i obavezu prijaviti izvršenje krivičnog djela ukoliko ima saznanja o njemu. U određenim slučajevima neprijavljivanje krivičnog djela također predstavlja krivično djelo.

Kome se podnosi izvještaj o počinjenom krivičnom djelu?

Prijava se podnosi Tužiocu, pismeno ili usmeno. Ako se prijava podnosi usmeno, osoba koja podnosi prijavu upozorit će se na posljedice lažnog prijavljivanja. O usmenoj prijavi sastavit će se zapisnik, a ako je prijava saopštena telefonom, sačinit će se službena zabilješka. Ako je prijava podnesena Sudu, ovlaštenoj službenoj osobi ili nekom drugom sudu ili tužiocu u Federaciji, oni će tu prijavu primiti i odmah je dostaviti tužiocu.

Što se dalje radi s izvještajem o počinjenom krivičnom djelu?

Ukoliko tužilac ocijeni da postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično djelo, donosi se naredba o sprovođenju istrage, koja sadrži: podatke o počiniocu krivičnog djela ukoliko su poznati, opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obilježja krivičnog djela, zakonski naziv krivičnog djela, okolnosti koje potvrđuju osnove sumnje za sprovođenje istrage i postojeće dokaze. U naredbi Tužilac će navesti koje okolnosti treba istražiti i koje istražne radnje treba preduzeti.
Tužilac neće narediti sprovođenje istrage ako je iz prijave i pratećih spisa očigledno da prijavljeno djelo nije krivično djelo, ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba učinila krivično djelo, ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju krivično gonjenje.

Ukoliko ne dođe do pokretanja istrage, hoću li o tome biti obaviješten?

O nesprovođenju istrage, kao i o razlozima za to, Tužilac će obavijestiti oštećenog i podnosioca prijave u roku od tri dana. Oštećeni i podnosilac prijave imaju pravo podnijeti pritužbu u roku od osam dana Uredu tužioca.

Ko je “osumnjičeni”?

“Osumnjičeni” je osoba za koju postoje osnovi sumnje da je počinila krivično djelo, ali protiv koje nije potvrđena optužnica.

Ko je “optuženi”?

“Optuženi” je osoba protiv koje je jednu ili više tačaka u optužnici potvrdio nadležni sud.

Ko je “osuđeni”?

“Osuđeni” je osoba za koju je pravomoćnom odlukom nadležnog suda utvrđeno da je krivično odgovorna za određeno krivično djelo.

Koja su moja prava ukoliko sam neopravdano osuđen za krivično djelo ili bez osnova lišen slobode?

Osoba koja je neopravdano osuđena za krivično djelo ili je bez osnova lišena slobode ima pravo na rehabilitaciju, pravo na naknadu štete iz budžetskih sredstava, kao i druga prava utvrđena zakonom.

Kada osumnjičeni, odnosno optuženi mora imati branioca?

Osumnjičeni mora imati branioca već prilikom prvog ispitivanja ako je nijem ili gluh ili ako je osumnjičen za krivično djelo za koje se može izreći kazna dugotrajnog zatvora. Osumnjičeni, odnosno optuženi mora imati branioca prilikom izjašnjenja o prijedlogu za određivanje pritvora, za vrijeme dok pritvor traje.Nakon podizanja optužnice za krivično djelo za koje se može izreći kazna od deset godina zatvora ili teža kazna, optuženi mora imati branioca u vrijeme dostavljanja optužnice.
Ako osumnjičeni, odnosno optuženi u slučajevima obavezne odbrane ne uzme sam branioca, ili branioca ne angažuju osobe koje na to imaju zakonsko pravo, branioca će mu postaviti sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje, sudija, odnosno predsjednik vijeća. U ovom slučaju, osumnjičeni, odnosno optuženi ima pravo na branioca do pravosnažnosti presude.

Kada se postavlja branilac po službenoj dužnosti?

Branilac će biti postavljen osumnjičenom, odnosno optuženom ako Sud utvrdi da je to zbog složenosti predmeta ili mentalnog stanja osumnjičenog, odnosno optuženog u interesu pravde.
U slučaju postavljanja branioca, osumnjičeni, odnosno optuženi će se prvo pozvati da sam izabre branioca sa predočene liste. Ukoliko osumnjičeni, odnosno optuženi sam ne izabere branioca sa predočene liste, branioca će postaviti Sud.

Slabog sam imovnog stanja, mogu li dobiti branioca po službenoj dužnosti?

Branioca po službenoj dužnosti postavit će osumnjičenom, odnosno optuženom, na njegov zahtjev, Sud kada ne postoje uvjeti za obaveznu odbranu, a postupak se vodi za krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna ili kada to zahtijevaju interesi pravičnosti bez obzira na propisanu kaznu, ako prema svom imovnom stanju ne može snositi troškove odbrane.

Kada se može postaviti zahtjev za postavljanje branioca po službenoj dužnosti zbog slabog imovnog stanja?

Zahtjev za postavljanje branioca može se podnijeti u toku cijelog krivičnog postupka. Branioca postavlja sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje, sudija, odnosno predsjednik vijeća nakon što je osumnjičenom, odnosno optuženom prethodno pružena prilika da sa predočene liste izabere branioca.

Postoji li smrtna kazna?

Ne, u Bosni i Hercegovini nema smrtne kazne, a najveća propisana kazna je kazna dugotrajnog zatvora.

Ko provodi krivičnu istragu?

Nakon saznanja o počinjenom krivičnom djelu ili dostavljanja izvještaja o počinjenom krivičnom djelu, istragu provode agencije za provođenje zakona (policija) i nadležni tužilac. Dakle, proces krivične istrage je u nadležnosti tužioca, koji u saradnji sa policijskim agencijama i agencijama za provođenje zakona u FBiH, prikuplja dokaze i svjedoke o počinjenom krivičnom djelu, te vrši sve druge radnje iz svoje nadležnosti.

Ko podnosi izvještaj o počinjenom krivičnom djelu?

Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu tužiocu dostavljaju policija i agencije za provođenje zakona. Također, i građani mogu dostavljati informacije za koje smatraju da ukazuju na počinjenje krivičnog djela. Kada od građana, ili iz medija, dođe do saznanja o mogućem počinjenju krivičnog djela, tužilac ima ovlaštenja po službenoj dužnosti formirati predmet i tražiti da se navodi istraže.

Kakvi su dalji koraci nakon što se tužiocu dostavi izvještaj o počinjenom krivičnom djelu?

Nakon što zaprimi izvještaj o počinjenom krivičnom djelu, tužilac može od ovlaštene policijske agencije ili agencije za provođenje zakona zatražiti dodatne informacije ili provjeru određenih navoda. Nakon što preduzme sve potrebne radnje, tužilac donosi tužilačku odluku, koja može biti u vidu Naredbe za provođenje istrage ili Naredbe o neprovođenju istrage.

Kada se donosi Naredba o provođenju istrage?

Naredba o provođenju istrage donosi se kada nadležni tužilac ocijeni da postoji dovoljno dokaza za osnove sumnje da je određena osoba počinila krivično djelo.U Naredbi za provođenje istrage tužilac jasno definiše ko su osumnjičeni i za koja krivična djela su osumnjičeni u istrazi.

Šta znači Naredba o neprovođenju istrage?

Naredba o neprovođenju istrage tužilac donosi ako je iz prijave i pratećih spisa očigledno da prijavljneo djelo nije krivično djelo, ako ne postoje sonovi sumnje da je prijavljena osoba učinila krivično djelo, ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju krivično gonjenje.

Šta znači Naredba o obustavi istrage?

Naredba o obustavi istrage je tužilačka odluka koja se donosi u slučaju kada je prethodno u predmetu donijeta Naredba o provođenju istrage. Naredba o obustavi istrage se donosi ako djelo koje je osumnjičeni počinio nije krivično djleo, ako postoje okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost, ako nema dovoljno dokaza da je osumnjičeni počinio krivično djelo, ako je djelo obuhvaćeno amnestijom, pomilovanjem ili zastarom ili ako postoje druge smetnje koje isključuju krivično gonjenje.

O Naredbi o obustavi istrage tužilac će u pisanoj formi obavjestiti oštećenog koji ima pravo na pritužbu u roku od osam dana Uredu tužilaca, te osumnjičenog ako je ispitan u istrazi i osobu koja je prijavila krivično djelo.

Kada tužilac podiže optužnicu?

U skladu sa zakonom, tužilac podiže optužnicu kada se u istrazi prikupi dovoljno dokaza iz kojih proizilazi osnovana sumnja da je osumnjičeni odgovoran za počinjeno krivično djelo za koje se sumnjiči. Tužilac optužnicu predaje nadležnom sudu na dalje postupanje. Nakon što se optužnica dostavi, sud ima zakonski rok od 8 dana da potvrdi optužnicu, odbije optužnicu, ili je, u rijetkim slučajevima, vrati radi određenih dopuna.

Kada se i zašto vrši lišenje slobode osumnjičenog?

Lišenje slobode osumnjičenog može se vršiti od strane policijske agencije ili agencije za provođenje zakona, i to od strane onih njihovih pripadnika koji imaju policijska ovlaštenja za lišavanje slobode. Ovlaštene službene osobe lišenje slobode mogu izvršiti kada se neka osoba zatekne u izvršenju krivičnog djela.Također, ovlaštene službene osobe lišenje slobode vrše na zahtjev tužioca koji postupa u određenom predmetu, kada tužilac zaključi, u skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku, da je u interesu provođenja istrage i krivičnog procesa potrebno da se izvrši lišenje slobode osumnjičene osobe.

Kada je osoba lišena slobode, koliko najduže može biti zadržana?

Kada se osoba liši slobode, takozvani policijski pritvor ili tačnije zadržavanje, može trajati najviše 24 sata, u kojem se roku osoba lišena slobode mora predati nadležnom tužiocu. Kada se osoba lišena slobode preda nadležnom tužiocu, on ima 24 sata da sasluša osumnjičenog i odluči se o tome da li će prema nadležnom sudu uputiti prijedlog za određivanje pritvora. Ukoliko se uputi prijedlog za određivanje pritvora prema sudu, nadležni sud u roku od 24 sata odlučuje o prijedlogu za pritvor. Dakle, bez sudske odluke osoba u pritvoru može biti zadržana najviše 3 dana (72 sata), nakon kojih mora biti donesena odluka kojom se prema osobi lišenoj slobode određuje mjera pritvora ili se osoba pušta na slobodu.

Kakva su prava osumnjičenog pri ispitivanju?

Osumnjičena osoba, prilikom ispitivanja od strane tužioca ili ovlaštene službene osobe, ima pravo zatražiti prisustvo advokata. Također, osumnjičena osoba može odbiti odgovarati na pitanja ili se u potpunosti braniti šutnjom.

Šta su posebne istražne radnje?

Posebne istražne radnje primjenjuju se kada tužilac ocijeni da se do određenih dokaza ne može doći na drugi način, ili da bi istražne radnje mogle biti povezane sa nesrazmjernim teškoćama. U posebne istražne radnje spadaju: nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija, pristup kompjuterskim sistemima, nadzor i tehničko snimanje prostorija, tajno praćenje i tehničko snimanje osoba i predmeta, prikriveni istražilac i informator, simulirani otkup predmeta ili simulirano davanje otkupnine, nadzirani prijevoz i isporuka predmeta krivičnog djela. Posebne istražne radnje određuje naredbom sudija za prethodni postupak, a na zahtjev tužioca. Naredbe za posebne istražne radnje mogu se odrediti u trajanju od najduže 30 dana, a na posebno obrazložen zahtjev mogu se odrediti na dodatnih 30 dana.

Šta je sporazum o priznanju krivice?

Institut sporazumnog priznanja krivice omogućuje da tužilac i osumnjičena ili optužena osoba sve do izricanja prvostepene presude mogu pregovarati o uslovima za sporazumno priznanje krivice. Ukoliko se sklopi sporazum o uslovima priznanja krivice, osumnjičeni, odnosno optuženi, potpisuju sporazum u kojem se definira da će optuženi priznati krivicu, a da će, zauzvrat, sudu biti predložen raspon kazne oko kojeg se usaglase optužba i odbrana, a koji može biti ispod zakonom propisanog minimuma za počinjeno krivično djelo, kao i druge obaveze optuženog.

Kako tužioci mogu uticati na izrečene presude ukoliko nisu zadovoljni?

Tužioci na visinu kazni izrečenih u prvostepenom postupku mogu uticati ulaganjem žalbi na prvostepene presude, kao redovni pravni lijek.

Imaju li građani obavezu prijaviti krivično djelo ukoliko su slučajni svjedoci počinjenja nekog krivičnog djela?

Pravo i obaveza svih građana je da prijave krivično djelo. Neprijavljivanje krivičnog djela također predstavlja krivično djelo i osobe se mogu i krivično goniti zbog neprijavljivanja krivičnog djela.

Ukoliko sam spreman / spremna dati informacije o nekom krivičnom djelu, da li mogu biti krivično gonjen zbog toga?

Svi građani mogu dostaviti tužiocu informacije o počinjenom krivičnom djelu. Te informacije se mogu proslijediti osobno ili putem pošte. Ukoliko osoba želi prijaviti krivično djelo u kojem je i sama učestvovala ili bila očevidac, u Krivičnom zakonu i Zakonu o krivičnom postupku FBiH postoje odredbe kojima se po tačno određenim uslovima određenim osobama koje pruže korisne informacije za otkrivanje i procesuiranje krivičnih djela, može dati imunitet od krivičnog gonjenja za njegov udio u izvršenju krivičnog djela.

Prikazana vijest je na:

Bosanski jezik

1320 PREGLEDA

Povratak na vrh

FAQ