Potvrđena optužnica protiv Kenana Sikirića i Dalile Vilić zbog pronevjere u službi i krivotvorenja isprave
Kantonalno tužilaštvo Srednjobosanskog kantona
podiglo je optužnicu protiv Kenana
Sikirića i Dalile Vilić zbog izvršenih krivičnih djela pronevjere u službi iz
člana 384. stav 2. u vezi sa stavom 1. u
sticaju sa kaznenim djelom krivotvorenje isprave iz člana 373. stav 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne
i Hercegovine.
Optužnica je u cijelosti
potvrđena od strane Općinskog suda u Kiseljaku.
Pod tačkom 1. optužnice, optuženom Kenanu Sikirić se stavlja na teret da je kao odgovorna osoba radeći poslove šalterskog radnika na šalter- prodaji Dioničkog društva BH Telecom d.d. Sarajevo, prodajno mjesto Telecom centar Fojnica/Direkcija Travnik, u vremenskom periodu počev od 30.03.2016. godine pa do 22.06.2016. godine u Fojnici, općina Fojnica, prisvojio druge pokretnine za sebe, koje su mu povjerene u službi, te izradio lažnu ispravu i upotrijebio je kao pravu, na način da je nakon što na šalteru klijenti zatraže usluge BH Telecom Sarajevo i prezentuju dokumentaciju radi utvrđivanja identiteta i boniteta istih, te potpišu potrebni zahtjev i ugovor o pružanju telekomunikacijskih usluga (opći) te aneks ugovora kojim traže neku specifičnu uslugu kojim se otvori šifra (BA), pa je tako u slučaju S. P., N. J., E. D., B. M., B. P., A. D., popunjavao zahtjeve za novim uslugama na ime navedenih osoba i to uglavnom koji se odnose na kupovinu skupocjenih telefonskih aparata, tableta ili računara.
Potom je sačinjavao Aneks ugovora na kojim je krivotvorio potpise navedenih osoba i potpisivao otpremnice na ime navedenih osoba, pa je tako koristeći se dokumentima i identitetom stvarnih pretplatnika uzimao za sebe navedene uređaje sa velikim popustom i otplatom na rate, nakon čega je iste uređaje prodavao trećim licima radi sticanja protupravne imovinske koristi putem Web stranice pik.ba, a zatim da bi prikrio navedene radnje, u aplikaciji pod svojom šifrom, otvarao novu šifru navedenim osobama (BA) što je bilo suprotno pravilima društva BH Telecom, te je na taj način za iznos koji prelazi 10.000 KM oštetio Dioničko društvo BH Telecom d.d. Sarajevo, Direkciju Travnik.
Pod tačkom 2. optužnice, optuženoj Dalili Vilić se stavlja na teret da je kao odgovorna osoba radeći poslove šalterskog radnika na šalter prodaji Dioničkog društva BH Telecom d.d. Sarajevo, prodajno mjesto Telecom centar Kiseljak/Direkcija Travnik u vremenskom periodu počev od 03.06.2016. godine pa do 14.07.2016. godine u Kiseljaku, općina Kiseljak, prisvojila druge pokretnine za sebe, koje su joj povjerene u službi, te izradila lažnu ispravu i upotrijebila je kao pravu, na način da je nakon što klijenti na šalteru zatraže usluge BH Telecom Sarajevo i prezentuju dokumentaciju radi utvrđivanja identiteta i boniteta istih, te potpišu zahtjev i ugovor o pružanju telekomunikacijskih usluga (opći) te aneks ugovora kojim traže neku specifičnu uslugu i kojim se otvori šifra (BA), pa je tako u slučaju Š. K., E. K., A. H., S. K., A. H. popunjavala zahtjeve za novim uslugama na ime navedenih osoba i to uglavnom koji se odnose na kupovinu skupocjenih telefonskih aparata, tableta ili računara.
Potom je
sačinjavala Aneks ugovora na kojim je krivotvorila potpise navedenih
osoba i potpisivala otpremnice na ime navedenih osoba, pa je tako koristeći se
dokumentima i identitetom stvarnih pretplatnika uzimala za sebe navedene
uređaje sa velikim popustom i otplatom na rate, nakon čega je iste uređaje
prodavala trećim licima radi sticanja protupravne imovinske koristi putem
Web stranice pik.ba, te je navedene radnje nastojala prikriti, otvarajući pod svojom šifrom ili šifrom
drugog uposlenika, novu šifru navedenim osobama (BA) što je bilo suprotno
pravilima društva BH Telecom BH Telecom d.d. Sarajevo, te je na taj način za
iznos koji prelazi 10.000 KM
oštetila Dioničko društvo BH
Telecom d.d. Sarajevo, prodajno mjesto Kiseljak, Direkciju Travnik.
Potvrđivanje optužnice protiv
određene osobe ne znači da je ta osoba zaista i odgovorna za počinjenje
krivičnog djela. Podsjećamo na načelo presumpcije nevinosti koje definiše da se
niko ne može smatrati krivim dok mu se krivica ne dokaže pravosnažnom presudom.